100 najbogatijih porodica u Velikoj Britaniji pozvano je da izdvoji milijardu funti za borbu protiv klimatske krize

Na stotine najbogatijih porodica u Velikoj Britaniji traži se da u narednih pet godina ulože milijardu funti za rešavanje klimatskih vanrednih situacija i zaustavljanje uništavanja prirodnog sveta, dok se svet priprema za veliki pritisak na ekološka pitanja na samitu G7.
Svaka od 100 najbogatijih porodica u Velikoj Britaniji i 100 najvećih dobrotvornih fondacija dobiće u subotu pismo u kojem će se zatražiti da kriza klime i biodiverziteta postanu fokus svojih filantropskih napora, kako bi se izbegle katastrofe koje bi mogle ugroziti sve njihovi drugi dobrotvorni napori.
U pismu se kaže: „Nalazimo se na prekretnici: bez usaglašene i radikalne akcije ubrzaće se trenutni trendovi ekstremnih vremenskih uslova, sve neprijateljskih uslova života i bolesne prirode“.
U pismu se ne traže konkretni iznosi, ali kako je navedeno Guardian razume da se potpisnici nadaju da će povećati finansiranje za milijardu funti do 2025. Trenutno, samo oko 4% novca iz britanskih filantropskih organizacija i fondacija odlazi u ekološke svrhe, uključujući klimatske promene.
Pismo se nastavlja: „Životna sredina je čovekova životna sredina. Ipak, ljudski sistemi koje smo zajednički uspostavili – ekonomski, industrijski, čak i politički – menjaju našu klimu, ugrožavajući naše druge vrste i umanjujući naše zdravlje i blagostanje. Bez obzira na uzroke do kojih vam je stalo i koje već finansirate, nesumnjivo će uticati klimatske promene. “
Ben Goldsmith, investitor i filantrop, i jedan od potpisnika pisma, rekao je: „S obzirom na to šta je u pitanju za planetu, čudno je da imamo tako malo ljudi koji daju novac i finansiraju ove probleme. Ovo je majka svih problema – sve ostalo je podređeno ovome. “
Rekao je da je sada trenutak da milijarderi pojačaju, jer je ove godine Velika Britanija domaćin samita G7, kao i vitalnih UN-ovih klimatskih pregovora pod nazivom Cop26 u Glasgovu ovog novembra, a vode se i globalni razgovori o biodiverzitetu i okeanima.
„Ovo je super godina za životnu sredinu, neki bi rekli da je godina za promenu“, rekao je. „Nikada u odraslom životu nisam bio optimističniji – nikada do sada nisam osećao da moja vlada ozbiljno shvata životnu sredinu.“
Mnogi primaoci, sačinjeni od Top 100 imena i porodica koje se pojavljuju na ovogodišnjoj Sundai Times Rich List-u, verovatno će imati investicije ili snažne veze sa industrijom sa visokim ugljenikom ili fosilnim gorivima. Na primer, na spisku se nalazi Sir Jim Ratcliffe, hemijski gigant Ineos, koji takođe ima fracking interese; porodica Mittal sa čeličnim interesima; Ser Stelios Haji-Ioannou iz easiJet-a; Ališer Usmanov, ruski oligarh koji je upravljao kompanijom Gazprom Invest Holdings pre 2014. godine; i ser Len Blavatnik, koji se obogatio petrohemijom i ruskom naftom.
U pismu se ne traži od primatelja da se liše svojih interesa sa visokim ugljenikom, ali Goldsmith je rekao da bi trebali razmotriti efekte svojih investicija.
„Jedna od glavnih svrha ekološkog pokreta je suzbijanje poslovne prakse koja narušava životnu sredinu, poput vađenja fosilnih goriva, dubokog morskog eksploatacije i industrijalizovane životinjske proizvodnje“, rekao je on. „Svrha pisma nije da se grde ljudi, njihov poslovni ili lični život, već bi oni trebali imati mogućnost pozitivnog uticaja.“
Pismo takođe ne poziva primaoce da unesu bilo kakve promene u svoj način života. Nedavno istraživanje Cambridge komisije za održivost o skaliranju promena ponašanja identifikovalo je „elitu zagađivača“ koja doprinosi lavovskom udelu emisija stakleničkih gasova od pojedinaca, u Velikoj Britaniji i širom sveta. Na primer, od 1990. do 2015. emisije iz siromašnije polovine stanovništva EU smanjile su se za četvrtinu, dok su se emisije od najbogatijih 10% povećale.
Izveštaj je otkrio da bi najbogatiji 1% stanovništva trebalo da smanji emisiju za faktor 30 najmanje u narednoj deceniji, dok bi siromaüne države mogle trostruko povećati emisiju kako bi zadržali ograničenje od 1,5 C na globalnom nivou utvrđeno pariskim sporazumom.
Korišćenje privatnog aviona poraslo je usred ograničenja za aviokompanije nametnutih pandemijom Covid-19, potražnja za luksuznom robom snažno je porasla, a mnogi milijarderi takođe su videli kako se njihovo bogatstvo povećava.
Peter Nevell, vodeći autor izveštaja i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Susseku, rekao je da milijarderi filantropi treba da koriste svoje bogatstvo i svoj uticaj u borbi protiv klimatske krize i da vode računa da budu dosledni.
„Trebali bi da daju novac za zaštitu klime, ali postoje i direktniji načini da se iskoristi njihovo bogatstvo – na primer, u plaćanju poreza i [smanjenju] njihovih ulaganja u fosilna goriva“, rekao je on. „Bolje je potrošiti novac na ovu [klimatsku filantropiju] nego na privatne avione ili jahte, ali nije moguće nastaviti sa izuzetno ugljičnim životnim stilom.
Izvor: theguardian.com






































Preminulo još 14 pacijenata, novozaraženih 5.982