Erupcije su bile među najjačim na svetu u tom periodu: Znate li gde su se u Srbiji nalazili vulkani?

0

Na teritoriji Srbije je u jednom momentu postojao lanac svih mogućih oblika vulkanskih aktivnosti, koje su u to vreme bile među najjačima u svetu.

Ako neko ne veruje da su se na prostoru današnje Srbije odvijale kataklizme koje su u to vreme bile među najjačim kataklizmama u svetu – sledi opis nekoliko slučaja čiji će zaključak biti nedvosmislen.

Slučaj 1: kamenolomi na sve strane

U Lozoviku, na južnim obroncima jagodinskog Crnog Vrha se nalazi napušteni kamenolom mermernog oniksa. Osim kolonije poskoka tamo danas nema ničeg. Ova sedimentna stena je nastajala u prošlosti oko vrelih izvora, gde su se taložile naslage kalcijum-karbonata iz zasićenih vodenih rastvora.

Sa druge, severne strane brda nalazi se nešto slično – kamenolom dolomitskog mermera. Zajedno sa poskocima, naravno. To je stena koja nema ni približne estetske osobine kao oniks, ali se svakako koristi u putarstvu i građevinskoj industriji. Karakteristično za ovaj tip stene je da je mermer nastao ponovnom kristalizacijom dolomita, a dolomit je nastao taloženjem kristala kalcijum magnezijum karbonata. Pod visokom temperaturom, razume se.

Šta se to dogodilo na tom brdu u prošlosti kad su stene pretrpele termički uticaj? Vulkan možda?

Pa ne baš, tragova toga na Crnom Vrhu nema, ali termički uticaj stene mogu da pretrpe od strane magme u plitko smeštenoj komori i bez da se desi izlivanje na površini. Osim toga, vreli gejziri sa južne strane ukazuju da je voda kroz rasede dolazila do plitkih magmatskih komora. Drugim rečima ovi kamenolomi su znak da vulkanska aktivnost i nije tako geografski gledano dalek pojam. A pošto u Srbiji svako drugo brdo ima kamenolom, zaključak je jasan. Zemljina kora je nekako tanja nego što svi ovde često mislimo.

Dakle, u jednom momentu je postojao lanac svih mogućih oblika vulkanske aktivnosti koji se protezao od Fruške Gore do Kosova, sa centrom u planini Rudnik. Avala, Kosmaj, Kotlenik… samo su neke od planina gde je vulkanska aktivnost bila presudna za njihov današnji oblik.

Više o ovome na Nacionalna geografija

Ostavite komentar

Pošaljite vest